prof.dr.sc. Josip Jurčević
Ovaj rukopis predstavlja originalan autorski rad, sustavno i metodološki ispravno postavljeno povijesno istraživanje u kojem dr. Mance koristi i pomoćne znanosti: informacijsku znanost i povijesnu kartografiju. Time on ponovno potvrđuje svoju urođenu i formalnim obrazovanjem stečenu interdisciplinarnost kao i jasnu znanstvenu potrebu da danas povijesnim istraživanjima moramo priključivati moderne tehnologije i mogućnosti koje nam nudi opća digitalizacija i informatizacija raznih sadržaja i izvora. Knjigu toplo preporučujem znanstvenoj, ali i široj čitalačkoj publici: kartografima, povjesničarima, grafičarima, nakladnicima, glagoljašima te općenito svima koji se interesiraju za Liku i lički, ali i hrvatski kulturno-povijesni identitet.
Mogu zaključiti kako se radi o važnom znanstveno-istraživačkom djelu danas već poznatog hrvatskog znanstvenika, autora i istraživača hrvatske inkunabulistike, koji nas – nakon kapitalnog djela nastalog iz njegovog doktorata „Kosinjska tiskara“ – opet časti vrijednim djelom o hrvatskoj inkunabulistici, o prvom hrvatskom tiskaru i pavlinskoj kulturi. Stoga sa zadovoljstvom predlažem da se rukopis dr. Ivana Mancea: Prvi hrvatski tiskar Broz žakan tiska i objavi u formi znanstvene knjige.
prof.dr.sc. Ante Bežen
U dosadašnjoj kulturno-povijesnoj i enciklopedijskoj literaturi Broz žakan (Ambroz Kacitić iz plemena Kolunića) spominje se uglavnom kao prepisivač tzv. Kolunićeva zbornika koji je vjerojatno radio na priređivanju za tisak prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu rimskog dvora iz 1483. Većih radova o njemu nije bilo, kao ni drugih pouzdanijih podataka. Ovaj tekst, veličine 260 elektronički stranica uobičajenog formata, prva je monografija koja donosi nove važne spoznaje o toj osobi rođenoj u Kosinju i o pojedinostima povijesnog konteksta njegova života i djelovanja te važnosti za povijest hrvatskog tiskarstva i kulture uopće. Knjiga se naslanja na znanstveno istraživanje istog autora, objavljeno 2023. u knjizi Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija (Kvaka, Velika Gorica) koja, na temelju analize slijepog tiska u Prvotisku, sadrži dokaze o Brozu žaknu kao priređivaču Prvotiska, a to znači i prvom hrvatskom tiskaru.
U ovom tekstu dva su temeljna doprinosa koja dopunjuju i mijenjaju dosadašnje spoznaje o Brzu žaknu i mjestu pripreme za tiskanje Prvotiska koji su do sada bili nepoznati. Prvi je utvrđivanje stvarnog vremena i izgradnje samostana pavlina u Kosinju, o čemu se do sada samo nagađalo. Ovdje se, na temelju 21 digitaliziranog povijesnog izvora o pavlinima u Hrvatskoj, prvi put dokazima utvrđuje da je samostan u Kosinju izgrađen 1453. te način izgradnje. Njegova je lokacija potkrijepljeno kartografskom i katastarskom analizom te podatcima o njegovim ostatcima nakon odlaska pavlina i kasnijih povijesnih mijena. To je važno zbog toga što je Broz žakan također bio pripadnik pavlinskog reda te dodatno objašnjava tvrdnju da je za rad na Prvotisku imao uvjete upravo u Kosinju u kojemu je rođen i živio kao pripadnik tada u Hrvatskoj proširenog crkvenog reda pavlina.
Drugi je važan doprinos iznošenje argumenata, na temelju analize digitaliziranih spisa starih talijanskih povijesnih izvora (koji do sada nisu bili korišteni u Hrvatskoj), da gradić Roč u Istri nikako nije mogao biti mjesto pripreme hrvatskog Prvotiska, što se inače ustalilo kao pretpostavka u našoj literaturi. Izvori naime govore da je u vrijeme tiskanja Prvotiska Roč bio, kao i okolna naselja, opustošen provalom u Istru turske paravojske akindžija, poznatih po pljačkama, razaranju i odvođenju u roblje. U tim se uvjetima Prvotisak u Roču nikako nije mogao pripremati ni tiskati jer je za to onda bilo potrebno barem šest mjeseci rada, što tadašnji uvjeti nisu omogućavali. I ta spoznaja ide u prilog2tezi, koju postavlja autor, da su priprema tiskanja i samo tiskanje Prvotiska obavljeni u Kosinju u kojemu tada nisu bile takve ekstremne (ne)prilike.
U tekstu se nalazi i poglavlje u kojemu autor donosi i kritički analizira sva spomen-obilježja koja su postavljena začetnicima hrvatskog tiskarstva po Hrvatskoj: u Senju, Roču, Zadru, Buzetu, Urachu, Nedelišću i Kosinju te upozorava na netočnosti i nedostatke u prigodnim tekstovima, kao i na nemar grada Rijeke gdje ničim nije obilježena tiskara biskupa Šimuna Kožičića Benje iako je bila treća osnovana u Hrvatskoj (nakon Kosinja i Senja). Broz žakan nema spomenika ni spomen-ploče što, kao prvi hrvatski tiskar svakako zaslužuje.Kao i knjiga Kosinjska tiskara, i ova knjiga ima, po novim spoznajama koje donosi, snažan potencijal da utječe na promjenu do sada dominantnih pogleda u hrvatskoj znanosti i kulturnom miljeu o važnosti Kosinja u hrvatskoj povijesti kao mjestu osnivanja prve hrvatske tiskare i tiskanja prve hrvatske knjige.
Ovaj tekst daleko nadmašuje potrebu za standardnom informacijom u prigodi otvaranja biste Brozu žaknu te dvije spomen-ploče – Kosinjskoj tiskari i Prvotisku, koje se održava 22. lipnja 2025., a kako stoji u njegovu podnaslovu. Ona je, uz onaj brončani, također tiskarski spomenik prvom hrvatskom tiskaru koji stoji na početku nove, tiskarske a time i novovjeke medijske epohe u hrvatskoj kulturi.
prof.dr.sc. Daniel Patafta
Početak tiskarstva u hrvatskom narodu, izdavanjem „Misala po zakonu rimskoga dvora“ 1483. godine, ponovno je pokazao kako su Hrvati od svoga doseljenja na današnje prostore oblikovani kršćanskom zapadnom kulturom. Sve do osmanlijskih osvajanja na prostoru Hrvatskog kraljevstva, do kasnog srednjeg vijeka, formirani su kulturološki, tehnički i idejni obrasci koji su nastajali na europskom zapadu. Dinamika prenošenja ideja i znanja, kulturoloških postignuća i novi društveni smjerovi, u potpunosti su oblikovali život i svijet kasnosrednjovjekovne Hrvatske. Rani dolazak tiska u Hrvatsku dokaz je uključenosti u tu dinamiku oblikovanja europskog identiteta. Svakako je izum tiska postavio novu prijelomnu točku u europskoj i opće svjetskoj povijesti mijenjajući iz temelja način informiranja i dostupnost znanja i informacija. Revolucionarnost izuma tiska iz temelja će promijeniti duhovnu, intelektualnu i društvenu klimu Europe i svijeta u narednim stoljećima. Već vrlo rano na hrvatskom prostoru nalazimo tiskane misale, brevijare i evanđelistare, knjige za liturgijsku uporabu nastale u tiskarama u hrvatskim gradovima: Kosinj, Senj, Rijeka i dr. Glagoljički i hrvatski crkvenoslavenski tekstovi otisnuti u tim gradovima oblikovali su baštinski identitet hrvatskog naroda i njegovu povijesno – crkvenu posebnost unutar europske zapadne, latinske, stvarnosti kasnog srednjeg vijeka. Stoljeća nakon toga biti će obilježena borbama za nacionalni i vjerski opstanak u vremenima osmanlijskih osvajanja, različitim političko – društvenim sustavima i globalnim procesima.
Ivan Mance u svome djelu „Prvi hrvatski tiskar Broz žakan“ interdisciplinarnom je znanstvenom analizom, prvenstveno utemeljena na historiografskoj metodi, dao znanstveni odgovor na podrijetlo i ulogu Ambroza Kacitića, poznatog u povijesti kao Broz žakan, iz kosinjskog plemena Kolunića, prvog hrvatskog poznatog tiskara. Mnoge teme i i historiografski problemi iz hrvatske srednjovjekovne prošlosti ostaju do danas neriješeni ili stavljeni po strani, s druge strane mnoga historiografska pitanja zbog nedostatka izvora ostaju zatvorena unutar naučene znanstvene šablone bez pokušaja konkretnijeg ulaska u tematiku. Problematika početaka hrvatskog tiskarstva i prvog hrvatskog tiskara, spomenutog Broza žakna, bez obzira što se mislilo da je solidno znanstveno riješena, novim interdisciplinarnim metodama analize teksta „Misala po zakonu rimskoga dvora“ daje jedna novi znanstveni uvid u pitanje početaka hrvatskog tiskarstva.
Suvremena hrvatska historiografija često ostaje opterećena nasljeđenim problemima ranijih idejnih i ideoloških sustava čime se udaljava od dijaloškog okvira i mogućih novih spoznajnih pristupa koji nužno uključuju različite interdisciplinarne metode. Veliki napredak tehničkih i informatičkih znanosti otvorio je nove prostore i stavio nove izazove pred znanstvenike olakšavajući interdisciplinarnim pristupom i lakšim pristupom izvorima, podacima, znanstvenim materijalima i sl. širi pristup mnogim neriješenim historiografskim problemima. Autor ovoga djela, Ivan Mance, koristeći ovu interdisciplinarnu širinu, a opet zadržavajući strogu metodološku prikladnost, otvorio je mnoga hipotetska pitanja i na njih dao odgovore. Problematizirajući pitanje Kosinjske tiskare, autor je otvorio i pitanje prvog hrvatskog tiskara. Hipotetsko pitanje o prvom hrvatskom tiskaru i smještaju prve hrvatske tiskare u Kosinj, autor je stvorio logički i znanstveno utemeljeno djelo. Postavljajući temu i analizu na konkretnim izvorima teksta Misala, Mance je konkretno i specificirano napravio historiografsku i pojmovno – jezičnu analizu kojom je došao do konkretnog zaključka, odnosno dao teorijski i iskustveno provjerljive činjenice. Povijesna analiza tražila je korištenje vrlo kompleksnih i zahtjevnih historiografskih metoda, koristeći jezične i leksičke metode, kao i djelom informatičke, kroz analizu izvora i samog teksta Misala iz 1483. godine stvorio je znanstveno djelo, odnosno misaoni odgovor na problem istraživanja. Nastojeći dati odgovor o podrijetlu i radu Broza žakna autor je preciznom analizom i sintezom izvora postavio hipotezu i dao odgovor koju ovu stvarnost afirmira, s time da uvijek ostavlja dovoljno prostora za znanstveni dijalog i nove metodološke pristupe. Kompleksnost istraživanja problematike postavljene u naslovu nije samo u njezinoj afirmaciji i negaciji, nego u često povijesnoj opterećenosti nastaloj kroz 19. i 20. stoljeće. Međutim, suvremena povijesna znanost svakako treba iskoračiti iz ponekad zakočenih okvira ranijih deseteljeća i novim interdisciplinarnim pristupom, ali čuvajući specifičan znanstveni i metodološki okvir historiografije, dopustiti da se o mnogim temama piše i ostavi mogućnost njihove afirmacije.
Ivan Mance je svojom knjigom o pitanju prvog hrvatskog tiskara Broza žakna, odnosno o njegovu podrijetlu i mjestu djelovanja znanstveno postavio hipotezu, analizom izvora i teksta Misala iz 1483. godine, koristeći znanstvene metode, dokazao postavljenu hipotezu i napisao izvorni znanstveni rad kojim je identificirao osobu Broza žakna, prostor njegova djelovanja i života, kao i presudnu ulogu u pripremi za tisak prve hrvatske tiskane knjige. Ovakvo djelo svakako zaslužuje da bude tiskano i dobije svoju znanstvenu relevantnost.