Knjiga obrađuje život i rad autohtonog Kosinjanina Ambroza Kacitića od plemena Kolunića (Broza žakna), prvog hrvatskog tiskara. Osim tiskarskog posla, Kacitić je obavljao cijeli niz drugih uloga: bio je pisar glagoljice, bosančice i latinice, đakon, svećenik, pavlin, matematičar, slagar, bliski suradnik Anža Frankapana Brinjskog, prepisivač liturgijskih knjiga, javni bilježnik, pravnik i učitelj.
Knjiga donosi rezultate opsežnog povijesnog istraživanja kojim je potvrđeno postojanje pavlinskog samostana u Kosinju, pri čemu se s pouzdanim povijesnim dokazima isključuje Roč kao moguće mjesto pripreme za tisak hrvatskog Prvotiska. Posebno je naglašena uloga Kosinja i Kosinjske tiskare kao stvarnog lokaliteta nastanka Prvotiska, dovršenog 22. veljače 1483.
U čast Ambrozu Kacitiću proveden je projekt postavljanja njegovog poprsja i tri prateće spomen-ploče, koje su svečano otkrivene 29. lipnja 2025., te četvrte spomen-ploče posvećene Kosinjskoj tiskari, koja je postavljena u Kosinjskom Bakovcu i čije će svečano otkrivanje biti 22. veljače 2026. Knjiga donosi hodogram postavljanja spomenika te analizira druge spomenike prvaka hrvatskog tiskarstva u Senju, Rijeci, Urachu, Nedelišću i Zagrebu, stavljajući ih u širi povijesni kontekst nastanka i razvoja hrvatskog tiskarstva.